R2: Rasprava i odabir konkretne lokacije za prostornu intervenciju

Na Radionici 2 učenici su podijeljeni u pet grupa od kojih je svaka grupa detaljnije analizirala Čakovec kroz teme: zelenilo, promet, javni prostori, događaji/mjesta okupljanja, izgrađenost. Istraživalo se radnim maketama i skicama uz razgovor. Crvena boja na maketama označava ideje i prijedloge poboljšanja prostora.

 

 

Zelenilo

Perivoj Zrinskih učenici su prepoznali kao srce Čakovca, a mnoštvo drvoreda uz gradske prometnice kao dodatnu karakteristiku i kvalitetu grada (npr. ZAVNOH-a ulica duž koje su stabla). Identitet Čakovca velikim dijelom vežu uz zelenilo.

Istaknuli su i blokovsku izgradnju višestambenih zgrada u Ulici Ivana Zajca i na Jugu, koja je omogućila formiranje mirnih i sigurnih unutarnjih dvorišta s dječjim igralištima.

Budući da zelenilo u gradu pozitivno utječe na mikroklimu, štiti od buke, stvara sjenovita i skrovita mjesta za odmor, te potiče pješački promet, predlaže se da se prostor bivše tvornice MTČ i parkiralište u centru promisli i kroz prizmu ozeljenjavanja, a da se prostor uz Trnavu dodatno ozeleni drvoredima, upravo kako bi se potaknula šetnja i rekreacija.

Također, istaknuta je potreba vraćanja drvoreda duž Ulice Ante Starčevića.

 

Promet

Analizirane su postojeće kolne i željezničke prometnice, pješačke i biciklističke staze, promet u mirovanju (parkirališta). Detektiran je problem nedostatka parkirališta u centru grada, što je potaklo raspravu o ideji izgradnje podzemne garaže na prostoru bivšeg MTČ-a, tržnice ili na prostoru postojećeg parkirališta uz Trg Republike.

Istaknut je nedostatak cjelovitog rješenja sustava biciklističkih staza, ali je uočeno i da su u GUP-u (Generalnom urbanističkom planu) takva rješenja već i planirana te ih je potrebno realizirati. Dodatne pješačke i biciklističke staze uzduž, te prijelazi preko željezničke pruge i Trnave utjecali bi na aktivaciju čitavog poteza uz Trnavu. Posebice je naglašen nedostatak pješačko-biciklističkog prijelaza uz nadvožnjak, te neuređenost postojećih stepenica koje vode na nadvožnjak.

Šetnjom kroz grad učenici su detektirali i potrebu uređenja pješačkih staza i prijelaza duž Novakove ulice. Istaknuli su i prometne zastoje koji nastaju prilikom prijelaza školaraca preko Vukovarske ulice, te opasnost pješačkog prijelaza u Zrinsko Frankopanskoj ulici zbog brze vožnje automobila.

Razgovaralo se i o mogućnosti uvođenja javnog gradskog prijevoza koji bi stanovnicima grada, a naročito osobama starije životne dobi i osobama smanjene pokretljivosti, omogućio dostupnost svih dijelova grada. Stanice javnog gradskog prijevoza mogle bi biti npr. vojarna, željeznička postaja Buzovec, centar južnog Čakovca, željeznički kolodvor, gradski bazeni, autobusna stanica, bolnica i druge bitne točke u gradu.

 

 

Javni prostori

Učenici su mapirali postojeće prostore javne, društvene, športsko-rekreacijske namjene i javne zelene površine, te detektirali neke od problema za koje su predložili i moguća rješenja. Tako su predložili da se sportsko igralište iza Učiteljskog fakulteta otvori za javnost. Za prostor košarkaškog igrališta i livade uz Trnavu predloženo je da se zadrži kao sportski i zeleni prostor, ali dodatno uredi uvođenjem sadržaja za mlade.

Raspravljalo se o potrebi uređenja i/ili drugačijeg korištenja postojećeg parkinga uz Trg Republike, te o športsko-rekreacijskim prostorima u centru grada (teniski tereni F.Punčec i igralište Macanovog doma) koji kao javne otvorene površine zasigurno oplemenjuju i nadopunju grad. Razgovaralo se kako je moguće poboljšati njihovo oblikovanje i trenutni način korištenja.

 

Događaji / mjesta okupljanja

Čakovec je analiziran kroz njegovo svakodnevno korištenje, a posebice kroz veće događaje. Napravljen je popis/kalendar događaja u gradu tijekom godine, te mapirani prostori u kojima se popisani događaji održavaju.

Uočeno je da se većina njih održava u Perivoju Zrinskih, te duž pješačkog poteza od Trga Republike do Franjevačkog trga. Kao ispitivanje mogućnosti promjene takve paradigme učenici su osmislili nove događaje čije su održavanje predvidjeli na drugim prostorima u gradu. Neke od predloženih ideja su: kino na otvorenom, muzički park, klizalište i grudanje na prostoru bivše vojarne; sarmijada za vrijeme zimski mjeseci na prostoru sajmišta (uz Ulicu S. Radića); skate park u Južnom Čakovcu; rekreacija i okupljanje na prostoru Trnave; otvorene radionice u Graditeljskoj školi Čakovec za vrijeme praznika za sve učenike; ples za Valentinovo i kino na otvorenom na igralištu Macanovog doma; tematski party (trash / 90-e party i slično) na livadi južno od bazena; eksperimentalni prostor za mlade uz željeznički kolodvor sjeverno od pruge.

Uočena je i velika popularnost prostora šoping centara koji su preuzeli, ne samo trgovačke funkcije, već ponegdje i način korištenja pješačke zone centra grada poput šetnje i okupljanja. Zanimljivo je i da velik broj učenika poima prostora šoping centara kao javni, što on u vlasničkoj i prostorno planskoj definiciji zapravo nije. Naravno, laka prometna dostupnost, besplatno parkiranje i koncentracija velikog broja uslužno-trgovačkih sadržaja na jednom mjestu doprinosi popularnosti. Razgovaralo se da bi pješake u centar grada možda vratio veći broj parkirališnih mjesta (možda izgradnja podzemne garaže), uvođenje javnog prijevoza, nenaplata parkiranja u popodnevnim satima, poticanje novih funkcija u praznim prostorima centra, te uređenje pročelja postojećih zgrada.

Iako su svjesni značaja obitelji Zrinski za Međimurje, dio učenika je istaknuo da ih smeta što im se najčešće prezentira samo takav povijesni prikaz/identitet grada. Taj bi komentar mogao biti pokazatelj da mladi očekuju stvaranje dodatnog, novog identitet grada koji nije nužno usko vezan na Perivoj Zrinskih i Stari grad.

Kao glavne točke za mlade učenici su istaknuli Prostor (bivši Hrast) i Metalac. U tom odabiru vidimo da prostori bivše industrije van užeg centra grada privlače sadržaje namijenjene mladima, koji se češće upravo u takvim prostorima osjećaju slobodnije i opuštenije jer im način korištenja nije u potpunosti unaprijed definiran i strogo određen (čemu doprinosi i veličina, fleksibilnost i oblikovanje bivši proizvodnih/industrijskih prostora).

 

Izgradnja

Grad je istražen kroz njegovu izgradnju na način da su istaknute glavne zone: Stari grad i povijesna izgradnja centra; industrijska izgradnja sa zapadne, istočne, te djelomično i južne strane grada čime su se odredile i granice stambene izgradnje te mogućnost eventualnog budućeg širenja stanovanja usmjerila prema sjeveru, do planirane sjeverne zaobilaznice.

Bogatstvom različitosti tipologija stanovanja (obiteljske kuće, stambeni nizovi, višestambene građevine, stambeni tornjevi) njegovala se kroz desetljeća i kultura stanovanja u gradu.

Na maketi su istaknute gradske vertikale, poput stambenih tornjeva i građevina Čakovečkih mlinova. Osim njih, u silueti grada ističu se i 2 crkvena tornja, te toranj Starog grada.

Raspravljalo se o mogućim drugačijim namjenama i potencijalima prostora poput bivšeg MTČ-a, bivšeg Hrasta, Vajde, sajmišta, tržnice.

 

 

Trnava – fokus Laboratorija arhitekture

Laboratorij arhitekture prostor/potez uz potok Trnavu vidi kao prostor velikog potencijala za javno korištenje, naročito za mlade, te će se daljnje radionice fokusirati upravo na njega.

 

Kao završnu misao i poticaj za daljnje Radionice Laboratorija arhitekture ističemo riječi arhitekta Alejandra Aravene, direktora 15. Arhitektonskog bijenala u Veneciji:

„15. Arhitektonski bijenale će biti o fokusiranju i učenju o arhitekturama kroz inteligenciju, intuiciju ili oboje u isto vrijeme, čime će se pobjeći od statusa quo. Željeli bi iznijeti slučajeve, koji unatoč teškoćama, umjesto rezignacije i gorčine predlažu i ostvaruju nešto. Htjeli bi pokazati da u trajnoj diskusiji o kvaliteti izgrađenog okoliša, nema samo potrebe nego i prostora za akciju.“

Trajanje: 1 dan
Voditelji: Mirjana Pintar, dipl.ing.arh.; Oliver Ilić, dipl.ing.arh.; Silvija Pranjić, dipl.ing.arh.; Marija Horvat, dipl.ing.arh.; Blanka Levačić, dipl.ing.arh.
Asistenti: prof. Kristina Žižek, dipl.ing.arh; prof. Andrija Večenaj, mag. art. ind. dizajn, Dora Ramušćak, stud. arh.
Vrijeme: petak, 11.05.2018.